Profesor iz Nepala za N1: Zašto je jugoslavenski socijalizam bio drugačiji od sovjetskog

Iako ističe da njegovo znanje o Jugoslaviji nije detaljno, Prasai naglašava da socijalisti širom svijeta imaju obavezu učiti jedni od drugih, bez obzira na historijski i geografski kontekst.

"Socijalisti bilo koje zemlje trebali bi učiti iz socijalističkih iskustava drugih zemalja i drugih vremena. Ljudi se ne okreću socijalizmu bez razloga – oni to čine zato što se suočavaju s ozbiljnim problemima koje postojeći sistem ne može riješiti", rekao je Prasai.

Prema njegovim riječima, iako su prioriteti i modeli različiti, svi socijalistički projekti imaju jednu zajedničku, temeljnu ideju.

U tom kontekstu, Prasai posebno ističe radničko samoupravljanje kao jednu od ključnih vrijednosti socijalizma, ali naglašava da se ono ne može mehanički primjenjivati.

"Samoupravljanje je temeljna vrijednost socijalizma, ali ono se mora prilagođavati kontekstu. Ponekad to znači više autonomije radničkim kolektivima, a ponekad balans između samoupravljanja i centralne koordinacije – posebno u kriznim ili ratnim okolnostima", rekao je Prasai.

Tito i otklon od sovjetskog modela

Govoreći o Jugoslaviji, Prasai je izrazio posebno poštovanje prema njenoj političkoj autonomiji u odnosu na Sovjetski Savez.

"Kada sam kao mladi marksista prvi put učio o Titu i jugoslavenskom iskustvu, najviše me impresioniralo odbijanje Jugoslavije da bude satelitska, marionetska država Sovjetskog Saveza. To je bilo izuzetno značajno."

Dodaje da je jugoslavenski put bio alternativan tada dominantnom sovjetskom modelu socijalizma.

"Jugoslavija je pokušala izgraditi vlastiti model socijalizma, različit od birokratskog i autoritarnog sistema kakav je postojao u Sovjetskom Savezu. Poseban naglasak na radničko samoupravljanje bio je izraz autentičnog socijalističkog promišljanja", rekao je.

Iako priznaje da su u Nepalu postojale i snažne struje koje su favorizirale sovjetski, lenjinistički model, jugoslavenski primjer ostao je snažan simbol autonomije.

Etničke razlike i uloga vanjskih faktora

Jedna od ključnih razlika između Nepala i Jugoslavije, prema Prasaiju, jeste odnos prema etničkim pitanjima.

"Nepal ima više od stotinu etničkih grupa, ali u svojoj historiji nije doživio ozbiljne, nasilne etničke sukobe. Bilo je pokušaja, naročito nakon 1990-ih, da se takve tenzije potaknu, ali uglavnom bez uspjeha."

Za razliku od toga, Jugoslavija je, kako kaže, imala duboke etničke napetosti koje su na kraju dovele do raspada države.

"Te tenzije nisu nastale same od sebe. Zapadne sile su imale interes da oslabe jednu relativno nezavisnu, nesvrstanu socijalističku državu i igrale su značajnu ulogu u poticanju i raspirivanju tih sukoba."

Geopolitika kao prepreka socijalizmu

Prasai ističe još jednu važnu razliku: geopolitčko okruženje.

"Jugoslavija nije imala neposrednog, hegemonog regionalnog susjeda. Nepal, s druge strane, ima Indiju – ogromnu regionalnu silu koja decenijama, pa i stoljećima, pokušava ostvariti hegemonu kontrolu nad našom zemljom", pojasnio je.

Iako Nepal formalno nikada nije bio koloniziran, Prasai ga opisuje kao polukolonijalnu državu.

"Čak i nakon nezavisnosti Indije, pritisci su nastavljeni. Ta hegemonija može biti jedna od najvećih prepreka izgradnji socijalizma u Nepalu."

Zaključujući, Prasai poručuje da iskustvo Jugoslavije ostaje relevantno upravo zbog pokušaja da se socijalizam gradi autonomno, izvan diktata velikih sila.

"Najvrijednija lekcija Jugoslavije bila je njena sposobnost da sama traži vlastiti put. To je nešto što socijalisti i danas moraju imati na umu", dodao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad